Media Intelligence Explained - novosti iz svijeta tehnologije,
medija i industrije medijskog monitoringa i analize

Vijest o Muskovoj kupovini Twittera izaziva spekulacije o tome što će Twitter postati pod Muskovom ‘vladavinom’. On tvrdi da želi postati centar slobode govora, jer je to temelj funkcionalne demokracije, a Twitter je digitalni javni trg gdje se raspravlja o stvarima vitalnim za budućnost čovječanstva.

U tom smislu razmatrat će nove načine i prakse upravljanja sadržajem na Twitteru. Neki se zbog toga boje da će se ukinuti pravila moderiranja te da će na toj platformi ekstremisti naći svoje mjesto za širenje ideja. Trenutno je takav sadržaj moguće prijaviti ili blokirati. Musk također želi unaprijediti proizvod novim značajkama kao što je opcija za ponovo uređivanje poruke, koja trenutno ne postoji. Sadržaj koji ste već objavili ne možete ponovo urediti. Twitter su korisnici kritizirali zbog nedovoljnog unaprjeđivanja alata, a najveća promjena u posljednjih pet godina je proširenje prostora za pisanje objave sa 140 na 280 znakova.

Izazov za industriju praćenja i analize medija su nejasni Twitterovi algoritmi i razlozi zašto nam se neki sadržaj prikazuje, a drugi ne te na koji način funkcionira organski doseg, odnosno broj ljudi koji je vidio objavljenu poruku. 

Musk se suočava i s kritikama da algoritmi društvenih mreža razaraju tkivo društva i promoviraju polarizirajući i provokativan sadržaj koji izaziva reakcije i angažman. Stoga je izjavio da će algoritme učiniti javno dostupnim (open source) kako bi povećao povjerenje u platformu.

Anonimni korisnici su često provokativniji i radikalniji pa Musk želi provjeriti svakog korisnika, kako bi se borio protiv botova. Kontradiktorno je kako se zalaže za slobodu govora, a istovremeno želi provjeriti svakog korisnika i oduzeti mu privatnost. Twitter ima milijune korisnika diljem svijeta i čini se nemogućim svakog pojedinog provjeriti. Morala bi postojati globalna identifikacijska platforma zadužena za takvu provjeru. No postoji bojazan da će podaci ljudi koji ih ostavljaju zbog autentifikacije biti ugroženi, da će korisnici biti nadzirani i narušit će im se privatnost. To bi moglo imati i negativne efekte, unatoč zagovaranju slobode govora.

Kako će autentifikacija korisnika utjecati na industriju media intelligence-a? Ako će biti više službenih, verificiranih korisnika i manje botova, možda ćemo na ispravniji način mjeriti utjecaj influencera i korisnika općenito. Bit će lakše ujediniti profile istih korisnika na npr. Instagramu i Twitteru kako bismo bolje mjerili njihov općeniti utjecaj, kroz sve platforme.

Unatoč kontroverznim izjavama Elona Muska, mora mu se priznati da uspješno ostvaruje svoje ciljeve – lansirao je raketu u svemir, ponovo popularizirao električne automobile. Twitter će biti veći izazov jer ima jako veliki broj korisnika i omogućuje komunikaciju, kanal je za izražavanje cijelim zajednicama, utječe na politiku, izbore, kulturu i društvo u cjelini. Činjenica da će ‘platforma za slobodu govora’ biti u rukama samo jedne osobe, poslovnog čovjeka koji ima moć Bitcoinu spustiti ili podići cijenu samo jednom tvitom, može zvučati zastrašujuće – bit ćemo u njegovoj milosti – zaključuju autori podcasta.

EU želi regulirati kompanije i velike platforme kao što su Twitter, Google i Meta (one s više od 45 milijuna europskih korisnika) zakonom o digitalnim uslugama u nastojanju da otkriju istraživačkim tvrtkama kako funkcioniraju njihovi algoritmi. Zakon je još u izradi. Možda Musk želi preduhitriti ovaj zakon otkrivanjem Twitterovog algoritma.

Sva pravila koja su do sada propustili provesti u zakon, iz EU sada definiraju jednim zakonom, koji regulira sljedeće:

Targetirano oglašavanje temeljeno na religiji, seksualnoj orijentaciji ili pripadnosti etničkoj grupi bit će zabranjeno. Kao i oglašavanje upućeno maloljetnim osobama. Meta je oglašavanje maloljetnicima već zabranila – na Instagramu nije moguće odabrati ciljnu skupinu ispod 18 godina, kada želite kreirati oglas.

Sljedeće pravilo je regulacija ‘tamnog uzorka’ (dark pattern) –  zbunjujućeg ili zavaravajućeg sučelja koje korisnika onemogućuje da se odjavi s nečeg na što se pretplatio ili prijavio, ili brojnih privola i postavki vezanih uz privatnost i GDPR koje odbijaju korisnike zbog kompliciranosti i navode ih da prihvate sve kolačiće.

EU također želi pomoći istraživačima u razumijevanju načina rada platformi tako da algoritme učini transparentnim. Postoji bojazan da društvene mreže mijenjaju tkivo društva zbog komercijalne dobiti promovirajući i sugerirajući nam određeni tip sadržaja koji vodi do online sukoba, koji se kasnije nastavljaju u stvarnom životu. 

Medijski slabije pismeni korisnici, osobito starije generacije, društvene mreže koriste bez kritičnosti, vjerujući svemu što tamo vide pa ih je lako polarizirati, podložni su manipulaciji i impresionirani svime na Internetu. Stoga ih je potrebno naučiti da nije svaki sadržaj koji vide istinit, da im je prezentiran jer ih netko želi duže zadržati na platformi, izazvati emociju, učiniti ih ljutim i isprovocirati jer je vjerojatnije da će tada biti aktivni i ostavljati komentare. 

Regulacija hosting usluga očekuje od online platformi i tvrtki koje pružaju usluge hostinga da jasno obrazlože zašto su uklonili pojedini ilegalan sadržaj, ali i da korisnicima omoguće da opozovu uklanjanje takvog sadržaja.  – Mogućnost uklanjanja ilegalnog sadržaja mogla bi voditi u cenzuru, jer nigdje se propisuje kakav sadržaj je ilegalan, tako da je opoziv od strane korisnika i mogućnost rasprave oko povlačenja ili zadržavanja određenog sadržaja na platformi poželjna mogućnost.

Svakoj pojedinoj EU državi će se ostaviti autonomija u odlučivanju što je ilegalan sadržaj, što također može biti prijetnja slobodi govora, jer svaka država može stvari interpretirati na svoj način, ovisno kako joj odgovara. Ako je Internet globalni javni izvor znanja, informacija i interakcija, u prilog slobodi govora neće ići činjenica da će vlade pojedinih država i razne organizacije polako uvoditi legislativu koja  dijeli Internet, usitnjava ga i lokalizira na npr. kineski Internet, europski Internet…i omogućuje uspostavu 27 različitih pravila u 27 zemalja EU. 

Velike platforme uvest će i nove strategije borbe s dezinformacijama tijekom kriza. EU zemlje su sada preplavljene dezinformacijama zbog rata. Kako to optimalno regulirati, a da se vladama EU zemalja ne dopusti da cenzuriraju medije, ili da ih koriste za širenje propagande, još nije poznato. Lažne vijesti šire se brzo jer su napravljene su budu privlačne, senzacionalističke. Ako nešto postane viralno, potrebno je provjeriti je li istinito. Instagram u tu svrhu  pruža edukativne informacije – na primjer, svaki put kada netko objavi sadržaj u kojem se nalazi riječ Covid, automatski se pojave dodatne službene informacije o Covidu.

Najvažniji tehnološki događaj u AI svijetu je uvođenje DALL·E 2, nove tehnologije iz otvorenog izvora koja omogućava treniranim strojevima obradu i lažiranje fotografija i slika. Na temelju tekstualnog opisa umjetničkog djela,  DALL·E 2 kombinira koncepte, atribute i različite umjetničke stilove te dostavlja gotovu sliku visoke kvalitete, za koju korisnik teško može utvrditi da ju je napravila umjetna inteligencija. Izgleda vjerodostojno, sa sjenama, odsjajima i teksturama, gotovo kao prava fotografija. Promatrano u kontekstu poplave lažnih informacija i zloupotreba fotografija, vijest o novoj tehnologiji može zvučati zabrinjavajuće i pozivati na oprez, jer će kroz nekoliko godina tehnologija biti dostupna svima i, osim za korisne svrhe, biti upotrebljavana za dezinformiranje, integriranje u spam botove, lažne poruke i to puno vještije i brže nego što bi to mogli ljudi. Naša spremnost podrazumijevala bi razlikovanje kompjuterski generiranog teksta ili slike od onog koji stvara čovjek – postoji tehnologija koja detektira takvo nešto – i provjeru istinitog/lažnog sadržaja. Ova će tehnologija biti bitna i za industriju praćenja i analiziranja medija, koja će inače trošiti resurse na obradu velike količine lažnog i zavaravajućeg sadržaja. EU već uvelike ulaže u tehnologiju koja će detektirati lažni sadržaj ili sliku, iako je u ovom trenutku tehnologija za kreiranje jezičnog i slikovnog sadržaja puno naprednija od tehnologije koja detektira i verificira, tj. nadzire takav sadržaj.