KLJUčNE OSOBE
Analitičari, istraživači, IT znalci, prodavači ... više
MEDIJI O NAMA
‣ Večernji list 29.11.2011
‣ Jutarnji list 29.11.2011
više
PUTOVANJA
AVANTURE
ZANIMLJIVOSTI
Konzumacija medija - čitanost, gledanost, slušanost
Dnevne novine svakodnevno čita 38% građana Hrvatske u dobi od 18 – 64 godine. 30% to čini 2-3 puta tjedno, a 6% jednom tjedno. Dnevne novine NE ČITA 26% građana. Internet svakodnevno koristi 30% odraslih Hrvata, 10% to čini 2-3 puta tjedno, dok 5,4% to čini jednom tjedno ili rjeđe. Internet ne koristi 54% odraslih osoba u HR. 28,3% ispitanika NE SLUŠA radio, a 6% NE GLEDA televiziju prema istraživanju Media net-a provedenom u veljači 2011. na 1997. ispitanika.
Prema istraživanju Media net-a provedenom u veljači 2011. na uzorku od 1997. ispitanika, 97% građana RH u dobi od 17-65 godina čulo je za Facebook. 35% ima otvoren profil na Facebooku, pri čemu prednjači dobna skupina od 17-27 godina u kojoj 75% ispitanika ima vlastiti FB profil, dok kod dobne skupine od 48 i više godina postotak ispitanika s vlastitim profilom na Facebook-u pada na 5%. Promatrano prema obrazovanju, kod ispitanika s osnovnom školom postotak vlasnika Facebook profila kreće se oko 25%, dok je kod građana sa srednjim i visokoškolskim obrazovanjem taj postotak 36%, odnosno 37%. Prema radnom statusu, najmanje su na Facebooku zastupljeni profili umirovljenika, ispod 5%, a najviše učenika i studenata, više od 85%. Od ispitanika koji imaju svoj Facebook profil, 55% je svaki dan prisutno na Facebook-u, 29% Facebook posjećuje 2-3 puta tjedno, a preostalih 13% to čini jednom tjedno ili rjeđe.
Zagreb od 7.000 stanovnika i 695 kuća
Na prostoru Hrvatske prvi potpuni popis pučanstva učinjen je godine 1850. (Sredar 1952:1). No, kako je u tadašnjoj austrijskoj carevini ratni sukob izazvao prekid popisa (koji je dovršen tek 1851.) i kako taj popis nije imao sve metodološke predloške modernog popisa pučanstva, popis iz 1857. smatra se, zapravo, prvim pravim popisom u nas. (iz knjige: Hrvatski gospodarski razvoj, grupe autora, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Politička kultura Zagreb 2003.) Prvi popis stanovnika grada Zagreba, tadašnjeg Gradeca – Gornjega grada, spominje se još 1368. godine (prema B.Špoljarić: Stari Zagreb od vugla do vugla). Iz dokumenta o popisu koji je samo djelomično sačuvan, saznajemo da je Gradec imao 3.000 stanovnika, da je bio opasan zidinama i da se u grad ulazilo kroz petora vrata. Za vladavine habsburgovca Josipa II popis kuća i stanovnika proveden je radi razreza poreza. U to doba, 1787. godine, Zagreb je imao oko 7.000 žitelja i 695 numeriranih kuća. Sljedeći popis, iz 1819. godine, govori nam da je Zagreb zajedno s predgrađima imao 9.136 stanovnika. Početkom 20-og stoljeća grad počinje ubrzano rasti. Prema popisu iz 1900. godine na površini grada Zagreba bilo je 6.435 zgrada, od čega 3.410 kuća za stanovanje. Samo deset godina kasnije, 1910- te, broj kuća za stanovanje povećao se za 1000, a ukupno je popisano 79.038 stanovnika. Zagreb je iste godine imao 13 hotela ili svratišta, 8 odgajališta, 20 vojarni i vojnih zavoda, 22 bolnice i lječilišta, 11 sirotišta i azila, 9 samostana i sjemeništa, 27 škola te 30 kapela i crkvi i 5 javnih kupališta ili ukupno 7.500 zgrada od kojih su čak 4 bile četverokatnice!
